Prijatelji su zajednički pomogli Ozonku rasporediti knjige, bilježnice, bojanke… I ostalo im je još toooooliko vremena za igru. No Klara se zamislila.
„Znate o čemu razmišljam?“ upitala je Dukatiće. Prijatelji su je samo znatiželjno pogledali.
„Razmišljam da bismo baš mogli otići na izlet u neku šumu. Željela bih vidjeti sva ta stabla, biljke i životinje izbliza.“
„A kamo bi ti išla?“ upitao ju je Mudrić. „Pa… ne znam. Gdje je lijepo?“ odgovorila je Klara.
„Možemo otići u neki nacionalni park“, predložio je Smješko. „Moja mama kaže da su Plitvice jedno od svjetskih čuda.“
„Možemo tamo“, složio se Mudrić. „A možemo i u neki park prirode.“
„Ja samo hoću ići u šumu! Želim vidjeti sve te životinje o kojima pričate!“ naljutila se Klara.
„Na primjer…?“ upitao je Smješko.
„Ne znam… Risa! Evo, da, želim vidjeti risa!“
Smješko se nasmijao. „Znaš Klara, risovi se skrivaju od ljudi. Većina životinja se voli sakriti ljudima. Oni se nas boje više nego mi njih.“
„Pa mi smo djeca, tko bi se nas bojao!“, začudila se Klara.„Životinje ne znaju jesmo li mi djeca ili ne“, ubacio se Mudrić. „One se jednostavno skrivaju. Naravno, možeš imati sreće pa vidjeti…“ „Dobro! Ali barem mogu barem vidjeti sve te biljke i stabla koje rastu samo u šumama! I gljive! I cvijeće!“
Klara se toliko uzbudila da je počela skakutati na stolcu gore-dolje. Prijatelji su prasnuli u smijeh. „Dobro, dakle moramo u šumu“, zaključio je Mudrić. „Idemo pronaći šumu baš po Klarinom ukusu…“
„A možemo pomoći i u pošumljavanju“, ubacio se Zelenko. „Znate, da i mi pomognemo saditi šume. Meni su one baš jako, jako lijepe…“
Hrvatska ima osam nacionalnih parkova.
To su: Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.
Tih osam područja u Hrvatskoj nalazi se pod posebnom zaštitom jer želimo sačuvati život koji u njima postoji. Neki od tih nacionalnih parkova nalaze se na otocima i uz more, neki su pak na kontinentu. Neke od njih poput NP Risnjaka krase bujne šume bukve, jele, smreke..., a neke čak i bukove prašume kao one u NP Sjeverni Velebit, koje su zaštićene kao svjetska prirodna baština. Svaki od parkova sadrži bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta koji nam je važno sačuvati.
Hrvatska ima 12 parkova prirode.
To su: Biokovo, Dinara, Kopački rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk, Telašćica, Velebit, Vransko jezero, Učka, Žumberak – Samoborsko gorje i Lastovsko otočje.
Parkovi prirode su područja koja su nam važna i imaju određenu vrijednost. U njima ćeš često pronaći i šume u kojima žive brojne biljne i životinjske vrste koje su nam važne. Potraži poučne ploče na ulazu u park prirode: ondje ćeš naći sve podatke o zaštićenim vrstama tog parka i moći ćeš izbliza vidjeti kako pojedine biljke i stabla izgledaju.
Baš kao i životinje, i biljke u našim šumama rastu ovisno o tome gdje se šuma nalazi, odnosno kakva klima i opći uvjeti vladaju u šumi. U hrvatskim šumama rastu razne vrste hrastova, na primjer, hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast crnika, a potom i grab, jela, jasen, smreka, javor… U našim šumama najviše je ipak bukve.
Kada na nekim mjestima duže vrijeme nema šume ili se stabla razbole, stradaju u požaru, možemo posaditi nove sadnice ili posijati sjeme iz kojeg će niknuti nova šuma. To se obično čini u listopadu. Prvo se odabire prikladna površina za pošumljavanje, a potom odgovarajuća vrsta sadnica koje ćemo posaditi. Među ostalim, moramo paziti na vrstu sadnica stabala jer neće sve vrste jednako dobro uspjeti u svim područjima, a trebamo paziti i na razmak među sadnicama kako bi one dobile dovoljno hranjivih tvari, svjetlosti i prostora potrebnih za rast.
Zato će Dukat ovog proljeća, u suradnji s Hrvatskim šumama i zahvaljujući crtežima učenika - sudionika 10. likovnog natječaja „Volim mlijeko!“, posaditi 10.000 sadnica bukve u Gorskom kotaru i tako obnoviti šumu stradalu od potkornjaka (štetočine stabala).
– sportaš u ekipi. Najviše voli kampirati, planinariti i generalno boraviti na svježem zraku. Brbljav je, znatiželjan, glasan. Nestrpljiv je, često prebrzo reagira, ponekad je baš jako brzoplet.
– umjetnički dio Dukatića. Voli crtati, slikati i uređivati stvari. Najviše voli uređivati namještaj.
Klara je povučena, voli čitati i biti u kući. Ne voli kad je se prisiljava da radi nešto što ostaloj ekipi nekako baš sjeda. Voli raditi rukama. Jako je pažljiva i uredna. Ponekad se previše zadubi u stvari koje je zanimaju pa ne vidi i ne čuje što se događa oko nje.
Marko zna sve o svemu. Pročitao je sve knjige i enciklopedije. Često zna biti „pametnjaković“ koji se strašno ljuti kada netko pogriješi. Nema strpljenja pomagati drugima, ali zato rado dijeli svoje znanje.
Klarin brat je Sven „Smješko“ Dukatić, znanstvenik među Dukatićima. Dok Marko zna sve što piše u knjigama, Sven je sve to isprobao u svom kućnom laboratoriju. Ponekad je nepažljiv pa mu eksperimenti iscure, raspu se, razlete po cijelom stanu. A onda zna okriviti Zlatku ili Klaru da su napravile nered.