Pošumljavanje je odlična ideja, ali Dukatići nisu znali odakle bi krenuli. Prvo su uključili televiziju i potražili dokumentarce o šumama. Smješko se najbolje snalazio s televizorom: on je od svih najviše volio gledati televiziju.
Potom su odlučili potražiti odgovor na internetu. I ovdje su pronašli puno podataka i počeli slagati plan kako će posaditi nova stabalca baš u jedan dio parka iz kojega su prije par mjeseci radnici uklonili stara i bolesna stabla.
„Hej, ljudi,“ ubacila se Zelenka odjednom, „kakva je to buka?“
Svi su se okrenuli oko sebe i doista: iz susjedne je prostorije dopirao nekakav glas.
„Smješko,“ prekorio ga je Mudrić, „pa ti si ostavio uključen televizor!“
Smješko se lupnuo po glavi: „Stvarno jesam! Sad ću ga isključiti!“
„Moramo isključivati sve uređaje kojima se ne koristimo“, objasnio je Mudrić svim Dukatićima. „Tako čuvamo električnu energiju i štitimo okoliš.“
Vrativši se u dnevnu sobu, Smješko je ponosno rekao: „I, ekipa, znate što još? Ostavili smo računalo da radi! A i klima-uređaj! Sad sam ih isključio, a toga sam se sam sjetio!“
„Sjajno!“ dobacila mu je Zelenka.
„Možeš li se sada sjetiti i da zatvaraš vodu
kad pereš zube?“
„Pa zatvorim je!“ usprotivio se Smješko.
„Mislila sam da je zatvoriš dok pereš zube.
Čini se kao mala stvar, ali samo zamisli koliko vode uštedimo ako zatvaramo slavinu ujutro i navečer dok peremo zube, i tako svaki dan!“ objasnila je Zelenka.
„Barem se nadam da pereš zube svaki dan“, dobacio mu je Mudrić.
Pogledaj oko sebe. Televizor radi s pomoću električne energije, perilica rublja, mobiteli… Nabroji što još! Kao što vidiš, gotovo svi uređaji rade na električnu energiju. Zamisli samo koliko je energije potrebno proizvesti da bi, primjerice, milijun ljudi moglo gledati televiziju navečer u isto vrijeme? Nije to baš lagan zadatak, zar ne? Problem nastaje što pri toj proizvodnji nastaju štetni plinovi koji dovode do zagrijavanja našega planeta. To zagrijavanje, među ostalim, dovodi i do klimatskih promjena koje štetno utječu na naše zdravlje, ali i na biljke i životinje s kojima dijelimo ovaj planet. Zbog toga moramo isključiti nepotrebna svjetla, televizor kad ga ne gledamo i ostale električne uređaje. Tako ćemo dati svoj doprinos zaštiti našega planeta.
Sjeti se ljeta kad se svi znojimo i žalimo na vrućinu ili zime kad nam je hladno. U današnje vrijeme sve više upotrebljavamo klimatizacijske uređaje jer su ljeta, zbog klimatskih promjena, sve toplija. Zime, s druge strane, u nekim krajevima znaju biti jako hladne. Međutim, pri uporabi klimatizacijskih uređaja, ljeti kad se hladimo i za vrijeme zimskih mjeseci kad se grijemo, trebamo misliti na naš jedini planet. Kako bismo uštedjeli energiju, ali i novac, kad se ljeti hladimo s pomoću klimatizacijskih uređaja, trebamo zatvoriti sve prozore jer tako topli zrak neće ulaziti u prostoriju te će biti potrebno manje električne energije za njegovo hlađenje. Isto tako, dok grijemo prostoriju zimi, bez obzira na koji način, trebamo samo kratko provjetravati prostor, a ne držati otvoren prozor cijelo vrijeme dok radi grijanje. To je odgovorno ponašanje stanovnika našega plavo-zelenoga planeta.
Znaš li da je oko 70 posto površine našega planeta prekriveno vodom? Da, to je jako mnogo, ali pitka voda čini manje od 1 posto vode na Zemlji. Voda je ključna za život ne samo ljudi nego i svih živih bića pa je moramo štedljivo koristiti. Znaš li kako zajedno možemo doprinijeti tome? Najjednostavniji je način da zatvorimo slavinu dok četkamo zube ili sapunamo ruke. Ako je slavina otvorena dok peremo zube, možemo potrošiti jako mnogo vode. Možemo međusobno upozoriti jedni druge kad primijetimo da se ne pridržavamo zatvaranja slavine dok peremo zube. Tako ćemo potrošiti manje vode, računi će biti manji, a naš planet sretniji!
Kada na nekim mjestima duže vrijeme nema šume ili se stabla razbole, stradaju u požaru, možemo posaditi nove sadnice ili posijati sjeme iz kojeg će niknuti nova šuma. To se obično čini u listopadu. Prvo se odabire prikladna površina za pošumljavanje, a potom odgovarajuća vrsta sadnica koje ćemo posaditi. Među ostalim, moramo paziti na vrstu sadnica stabala jer neće sve vrste jednako dobro uspjeti u svim područjima, a trebamo paziti i na razmak među sadnicama kako bi one dobile dovoljno hranjivih tvari, svjetlosti i prostora potrebnih za rast.
Zato će Dukat ovog proljeća, u suradnji s Hrvatskim šumama i zahvaljujući crtežima učenika - sudionika 10. likovnog natječaja „Volim mlijeko!“, posaditi 10.000 sadnica bukve u Gorskom kotaru i tako obnoviti šumu stradalu od potkornjaka (štetočine stabala).
– sportaš u ekipi. Najviše voli kampirati, planinariti i generalno boraviti na svježem zraku. Brbljav je, znatiželjan, glasan. Nestrpljiv je, često prebrzo reagira, ponekad je baš jako brzoplet.
– umjetnički dio Dukatića. Voli crtati, slikati i uređivati stvari. Najviše voli uređivati namještaj.
Klara je povučena, voli čitati i biti u kući. Ne voli kad je se prisiljava da radi nešto što ostaloj ekipi nekako baš sjeda. Voli raditi rukama. Jako je pažljiva i uredna. Ponekad se previše zadubi u stvari koje je zanimaju pa ne vidi i ne čuje što se događa oko nje.
Marko zna sve o svemu. Pročitao je sve knjige i enciklopedije. Često zna biti „pametnjaković“ koji se strašno ljuti kada netko pogriješi. Nema strpljenja pomagati drugima, ali zato rado dijeli svoje znanje.
Klarin brat je Sven „Smješko“ Dukatić, znanstvenik među Dukatićima. Dok Marko zna sve što piše u knjigama, Sven je sve to isprobao u svom kućnom laboratoriju. Ponekad je nepažljiv pa mu eksperimenti iscure, raspu se, razlete po cijelom stanu. A onda zna okriviti Zlatku ili Klaru da su napravile nered.